Razvija se tržište dionica u Ukrajini

U Ukrajini se stvara novo značajno tržište dionica kao alternativa depozitima u bankama i ulaganju u nekretnine za skupljeni kapital srednjoj klasi. Prve kompanije koje su krenule u tom smjeru su kijevska KINTO brokerska tvrtka te tvrtke za upravljanje aktivom TEKT, ITT Menagment i INEKO Invest. Tržištem za sada dominiraju strani institucionalni ulagači i portfolio investitori, a stvarno živo tržište za sada je malo ali sa perspektivom rasta. Provizije koje brokeri uzimaju po transakciji kreću se od 0,5 do 10 posto zavisno od veličine i kompleksnosti posla, ali novi brokeri će još sniziti proviziju i dozvoliti najmanja ulaganja od 500 dolara. Najveći ulagači biti će vjerojatno ukrajinske tvrtke. Najveći problem razvoju tržišta je porez na dobit od dionica od 15 posto, što tvrtke uspješno izbjegavaju raznim rupama u zakonu a najviše koči male investitore. A dioničarstvo ne služi samo uzimanju profita. Naime masovno dioničarstvo je političko sredstvo involviranosti širokih masa u uspješnost gospodarstva, osjećaja da 'nam svima dobro ide' kada dionice rastu, jedinstva naroda sa velikim kompanijama, a preko toga i sa državom ( osobito je tako bilo u početku kada su američki predsjednici znali reći Što je dobro za General Electric, ili Genral Motors, dobro je i za SAD).

Tržište dionica u Ukrajini raste nevjerojatnom brzinom, PFTS indeks je prošle godine narastao za 44,32 posto, a ove godine do pada dionica zbog kineskog sloma narastao je za 56 posto (u dva mjeseca!?).

Tržišna kapitalizacija ukrajinske burze je u rangu sa mađarskom, znači oko 50 milijardi dolara, daleko od poljske sa 150 milijardi dolara, i naravno još dalje od ruske sa 1000 milijardi, tj bilijun dolara.

Kyiv Post – novine

Ukrajinska Burza

Svi čekaju Japan

Prošli mjesec japansko tržište dionica naralo je na najveće visine ovoga stoljeća. Potrošnja u zadnjim mjesecima prošle godine bila je znatno veća nego što je itko očekivao, putovalu se puno, kupilo mobitela i televizora, a vlada to objašnjava jeftinijim grijanjem i blagom zimom koja je sačuvala novac za neke druge stvari. Potrošnja koja čini polovicu japanskog BDP-a, narasla je ta 1,1 posto u posljednja tri mjeseca.

Japan je desetljećima slovio kao gospodarsko čudo sa nevjerojatnim stopama rasta, deset posto šezdesetih, pet posto sedamdesetih te četiri posto osamdesetih. Rast je kulminirao investicijskim super rastom krajem osamdesetih kada je tržište nekretnina primjerice samo u Tokyu vrijedilo više od ekonomije Californije i zapadnih država, a sve je završilo naravno puknućem balona. Japan se od toga još nije u potpunosti oporavio no s vremene na vrijeme japansko tržište izvuče nešto iz rukava. Zadnjih šest mjeseci godine 2005. indeks Nikkei 225 narastao je za 39 posto. Najveće kočnice Japanu, smatraju zapadni analitičari, su nereformirana ekonomija, veliki susjed Kina jer kupi sve investicije, i pad broja stanovništava zbog negativnog nataliteta. Veliki investitori počeli su pristizati prije par godina, Vodafon je kupio Japan Telecom, Renault 36,8 posto Nissana, Roche se udružio sa Chugai, Wal-Mart je kupio Seiy. No, svi su pridošlice uglavnom nezadovoljni, Vodafon se povukao s tržišta nakon šest godina. Investicije su se nastvilo samo financijski, male brokerske kuće cvjetaju. 

Japan ima šest od deset najvećih automobilskih industrija; Toyota, Honda, Nissan, Suzuki, Mazda. Automobili su lokomotive svim popratnim kooperantskim industrijama za izlazak na svjetsko tržište.

Japan ima svjetske proizvođače elektroničke opreme Canon, Matsushita, Sharp, Seiko, Sony, Yamaha.

Japan ima sedam od dvadeset najvećih proizvođača poluvodiča; Toshiba, Renesas Technology, NEC, Sony, Matsushita Electric, Sharp Electronics, Elpida Memory, Rohm, Spansion.

Uslužna industrija čini tri četvrtine ekonomije sa svjetskim gigantima kao što su Mitsubishi UFJ Financial Group, Inc., Toyota Financial Group, Inc., Nomura Group, Inc., Mizuho Financial Group, Inc., Japan Post,All Nippon Airways Co.,Ltd., Nippon Tel & Tel (NTT DoCoMo).

Japanske kompanije povezane su u grupacije – keiretsu, vlasnički i kapitalom okupljene oko velikih banaka. Šest je najvećih keiretsu grupacija;

Mitsubishi - Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ; Mitsubishi Corporation, Kirin Brewery, Mitsubishi Electric, Mitsubishi Fuso, Mitsubishi Motors, Nippon Yusen, Shin-Nippon Petroleum, Tokyo Marine and Fire Insurance, Nikon

Mitsui - Sumitomo Mitsui Bank; Fuji Photo Film, Mitsui Real Estate, Mitsukoshi, Suntory, Toshiba, Toyota

Sumitomo - Sumitomo Mitsui Bank;  Asahi Breweries, Hanshin Railway, Keihan Railway, Mazda, Nankai Railway, NEC, Sumitomo Real Estate

Fuyo - Mizuho Bank;   Canon, Hitachi, Marubeni, Matsuya, Nissan, Ricoh, Tobu Railway, Yamaha

 Dai-Ichi Kangyo - Mizuho Bank;   Fujitsu, Hitachi, Isuzu, Itochu, Tokyo Electric Power

Sanwa ("Midorikai") - Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ;   Hankyu Railway, Keisei Railway, Kobe Steel, Konica Minolta, Kyocera, Orix, Shin-Maywa, Takashimaya, Toho

Model keiretsu nije uobičajen na zapadu no mnoge se kompanije tako opisuju zbog sličnosti ogranizacije. Virgin Group iz Velike Britanije, Tata Group iz Indije, a često se takav položaj banke primjećuje u slučaju Deutsche Bank, ili kolumbijska Grupo Empresarial AntioQueno. Južno korejski konglomerati se uspoređuju sa keiretsuima, zovu se chaeboli, imaju neke razlike a vuku iste korijene iz korporativne prošlosti prije drugog svjetskog rata.

The Asahi Shimbun - novine