Biotehnologija je već dugo smatrana vrlo perspektivnom granom industrije i mogućim nasljednikom tehnološkog balona devedesetih. Investitori stoga sa očekivanjem prate sve vijesti iz branše a javnost se sve više zagrijava sa pričama o lijekovima za rak i ptičjom gripom. Ako se ponovi balon devedesetih sa Internetom i kompjuterskom tehnologijom biti će žao svima koji nisu na vrijeme uskočili u vlak. A čini se da je zagrijavanje javnosti već počelo. Biotehnološki sektor je najbrže rastući farmaceutski sektor.

Prema podacima farmaceutskog Market Intelligence IMS prodaja biotehnoloških lijekova narasla je 2005. godine oko 17 posto a farmaceuti ukupno 8 posto. Zanimljiva tržišna niša su biosimilars, što je biotehnološki ekvivalent generičkim lijekovima. Tvrtke koje su tu na domaćem terenu su američki Amgen i Genentech. Iako je Europa za sada ispred Amerike u veličini posla sa biosimilarsima, u SAD je tržište u zamahu i 60 kompanija je pred novim lijekovima. Godine 2005. kompanije su na tržištu podigle 20,8 milijardi dolara. Iste godine u Europi su 23 tvrtke izašle sa javnim ponudama, u SAD-u 13 kompanija. U SAD-u raste broj kompanija sa tržišnom kapitalizacijom preko milijardu dolara, u EU pak tako velike kompanije nastaju preuzimanjem kao u slučaju kad je UCB preuzeo Cellteh, ili Chiron preuzeo Powderject. Možda će i najveća europska biotehnološka kompanija Serono biti meta preuzimanja. Svejedno, umjesto velikih niču male i perspektivne, kao što su Actelion, Basilea Phermaceutica, UCB i Genmab. Upravo je UCB tvrtka koja krupnim koracima korača prema najvećima. Godine 2004. kupili su britansku kompaniju Celltech, a nade u budući rast ulažu u Cimziu, lijek za Kronovu bolest, a i reorganizirali su se u farmaceuta a ne samo biotehnološku tvrtku. Sa tržišnom kapitalizacijom od oko 8 milijardi dolara daleko su ipak od kompanije Abbott vrijedne preko 70 milijardi ili Baxtera preko 25 milijardi dolara. Upravo zbog tih divova mnoge manje biotehnološke tvrtke traže partnere u Aziji. Kao na primjer je Aveo iz Maaaachusettsa, koji će pokušati komercijalizirati neke proizvode japanske tvrtke Mitshubishi Pharma. Njemačka tvrtka MorphoSys zajedno sa Daiichi Sankyo razvija antitijela, a ImQuest licencirao je neke proizvode za tretiranje HIV-a od tvrtke Samjin Pharma iz Južne Koreje. Istok je sve privlačniji zbog velike proizvodnje mladih znanstvenika i sve većeg poštivanja intelektualnog vlasništva, osobiti od kada je Kina postala članica WTO-a. Austrijska Intercell surađuje sa indijskom Biological E, a velike multinacionalke Eli Lilly i Roche u Kinu premještaju čak i dio istraživanja.